2.1. Opišite opća načela: koja imovina je zajednička (bračna stečevina)? Koja imovina je vlastita imovina bračnog druga?

Osim ako nije drugačije utvrđeno bračnim ugovorom, nakon sklapanja braka na bračne drugove primjenjuje se režim bračne stečevine u trajanju njihovog zajedničkog života u braku (zakonski bračnoimovinski režim). Nakon zaključenja braka zakonski bračnoimovinski režim također ima retroaktivni učinak na ono vrijeme koje su bračni drugovi proveli u životnoj zajednici prije braka.

(čl. 4:34 st. 2. i 4:35 st. 1. Zakona V. iz 2013. o Građanskom zakoniku [u daljnjem tekstu: Građanski zakonik])

Sva imovina koju su bračni drugovi stekli zajednički ili pojedinačno za vrijeme trajanja bračne zajednice čini dio nedjeljive zajedničke imovine bračnih drugova, osim u slučaju imovine koja pripada vlastitoj imovini jednog bračnog druga (vidi dolje). Dobit od vlastite imovine također čini dio zajedničke imovine ako je ta dobit stečena za vrijeme zajedničkog života u braku. Svi troškovi upravljanja ili održavanja kao i davanja za takvu imovinu odbijaju se od dobiti.

(čl. 4:37 stavak 1. i stavci 3. i 4. Građanskog zakonika)

Vlastita imovina svakog bračnog druga uključuje:

• Imovinu stečenu prije početka bračne zajednice;
• Naslijeđenu ili poklonjenu imovinu te imovinu primljenu bez naknade za vrijeme trajanja bračne zajednice;
• Prava bračnog druga kao imatelja prava intelektualnog vlasništva, osim tantijema dospjelih za vrijeme bračne zajednice;
• Sve naknade primljene na temelju osobne neimovinske štete;
• Imovinu za osobnu upotrebu uobičajene vrijednosti;
• Imovinu koja nadomješta vlastitu imovinu te svaku drugu vrijednost koja je stečena za tu imovinu.

Ako određena imovina zamjenjuje imovinu uobičajene vrijednosti koja je bila vlastita imovina jednog od bračnih drugova te koja je bila u svakodnevnoj upotrebi za vrijeme zajedničkog bračnog života, nova imovina postaje dijelom bračne stečevine nakon pet godina zajedničkog života u braku.

(čl. 4:38. stavci 1.-3. Građanskog zakonika)

2.2. Postoje li pravne pretpostavke za podjelu imovine?

Imovina koja je pripala bračnim drugovima tijekom zajedničkog života u braku smatrat će se dijelom bračne stečevine osim ako Građanskim zakonikom nije propisano drugačije ili ako se dokaže da ta imovina čini vlastitu imovinu jednog od bračnih drugova.

Nadalje, ako je neka obveza– vezana uz bračnu stečevinu ili vlastitu imovinu bračnih drugova – ispunjena za vrijeme trajanja zajedničkog bračnog života, ista se smatra ispunjenom iz bračne stečevine, osim ako se ne dokaže suprotno. Ako je vrijednost bila pridodana bračnoj stečevini ili vlastitoj imovini za vrijeme trajanja bračne zajednice, pretpostavlja se da je takav izvor dodane vrijednosti (npr. od ulaganja, obnove ili održavanja) proizišao iz bračne stečevine, osim ako se ne dokaže suprotno.

(čl. 4:40. stavci 1. i 2. Građanskog zakonika)

2.3. Trebaju li bračni drugovi utvrditi popis imovine? Ako trebaju, kada i na koji način?

Prema mađarskom pravu bračni drugovi ne trebaju utvrditi popis imovine.

2.4. Tko je odgovoran za upravljanje imovinom? Tko ima pravo raspolagati imovinom? Može li jedan bračni drug upravljati/raspolagati imovinom samostalno ili je potrebna suglasnost drugoga bračnoga druga (npr. u slučaju raspolaganja zajedničkom nekretninom)? Kakav učinak ima izostanak suglasnosti na valjanost pravnog posla i prigovor prema trećoj osobi?

Svaki bračni drug može raspolagati zajedničkom imovinom u skladu sa naravi stvari. Niti jedan od bračnih drugova ne bi trebao koristiti ovo pravo dovodeći u pitanje zakonski utemeljene interese drugoga bračnoga druga. Bračni drugovi imaju pravo zajednički upravljati zajedničkom imovinom.

Jedan bračni drug može zatražiti dozvolu drugog bračnog druga za obavljanje aktivnosti koje su nužne za zaštitu i održavanje njihove zajedničke imovine. Bračni drug može poduzeti hitne mjere za zaštitu imovine bez odobrenja drugog bračnog druga. Međutim, drugi bračni drug mora bez odgode o tome mora biti  obaviješten. 

(čl. 4:42, stavci 1.-2. Građanskog zakonika)

U slučaju korištenja i upravljanja imovinom bračne stečevine koja služi za obavljanje profesionalne ili poduzetničke aktivnosti jednog od bračnih drugova primjenjuju se posebna pravila. Mađarsko pravo također propisuje posebna pravila u odnosu na ostvarivanje prava povezana s članstvom u trgovačkom društvu ako je bračni drug član ili dioničar trgovačkog društva.

(čl. 4:43 stavci 1.-2. Građanskog zakonika)

Za vrijeme trajanja bračne zajednice bračni drugovi imaju pravo raspolagati bračnom stečevinom zajedno ili uz odobrenje drugog bračnog druga. Što se tiče ugovora koje sklapa jedan od bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice, ne postoje formalne obveze u pogledu odobrenja drugog bračnog druga. 

(čl. 4:45 Građanskog zakonika)

Smatra se da je svaki naplatni pravni posao koji sklopi jedan bračni drug tijekom trajanja bračne zajednice – osim ako drugačije nije propisano Građanskim zakonikom - zaključen uz pristanak drugog bračnog druga ako je treća ugovorna strana bila svjesna ili je morala biti svjesna da drugi bračni drug nije dao svoj prethodni pristanak za potpisivanje ugovora.

Ako je bračni drug zaključio ugovor s ciljem zadovoljenja svojih svakodnevnih potreba ili u okviru obavljanja svojih profesionalnih ili poslovnih aktivnosti, drugi bračni drug može se pozivati na  izostanak svog pristanka samo ako je trećoj ugovornoj strani posebno izrazio prigovor i to prije zaključivanja ugovora.

(čl. 4:46. Građanskog zakonika)

Niti jedan bračni drug nema pravo raspolagati nekretninama koje služe kao zajednički obiteljski dom bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice ili u razdoblju između prekida braka i diobe bračne stečevine bez pristanka drugog bračnog druga. U tom slučaju se ne pretpostavlja pristanak drugoga bračnoga druga.

(čl. 4:48. Građanskog zakonika)

2.5. Jesu li pravni poslovi jednog bračnog druga obvezujući i za drugoga?

Ako jedan bračni drug zaključi ugovor koji uključuje bračnu stečevinu, taj bračni drug odgovara za svaki dug koji nastane zbog ili u vezi s takvim ugovorom i to iz svoje vlastite imovine i svoga udjela u bračnoj stečevini.

Ako bračni drug nije sudjelovao u zaključenju ugovora koji je drugi bračni drug zaključio uz njegov/njezin pristanak, bračni drug koji nije sudjelovao u zaključenju ugovora odgovara prema trećoj strani samo svojim udjelom u bračnoj stečevini.

(čl. 4:49 Građanskog zakonika)

Ako bračni drug nije dao svoj pristanak na ugovor koji je drugi bračni drug zaključio u vezi s bračnom stečevinom te se ne može pretpostaviti pristanak ili je pristanak opozvan, bračni drug se neće smatrati odgovornim za bilo koju obvezu koja proizlazi iz ili je u vezi s tim ugovorom. Ugovor zaključen bez pristanka bračnoga druga neće imati učinak protiv tog bračnog druga ako je strana postupala u lošoj vjeri ili ako je imala neutemeljenu prednost koja proizlazi iz ugovora. Ako je drugi bračni drug zaključio ugovor sa svojim srodnikom, loša vjera i neutemeljenost se predmnijevaju.

 (čl. 4:50 Građanskog zakonika)

2.6. Tko je odgovoran za dugove nastale za vrijeme trajanja braka? Iz koje imovine vjerovnici mogu namiriti svoja potraživanja?

Bračna stečevina bračnih drugova uključuje terete na njihovu zajedničku imovinu te oni zajednički isplaćuju dugovanja koja proizlaze iz ili su u vezi s obvezama koje je preuzeo jedan od bračnih drugova za vrijeme trajanja bračne zajednice. Bračna stečevina ne uključuje imovinu, terete ili zaduženja koja se smatraju vlastitom imovinom bračnih drugova.

(čl. 4:37 (2) and (4) Građanskog zakonika)

Osim zakonskih obveza vezanih uz održavanje, svi dugovi koji prizlaze iz ili su u vezi s nekim činom počinjenim prije početka zajedničkog bračnog života podmiruju se iz vlastite imovine. Vlastita imovina uključuje i terete na imovinu koja je dio vlastite imovine te kamate na dug koji se smatra vlastitom odgovornošću.  

Vlastita imovina uključuje svako zaduženje do kojega je došlo tijekom zajedničkog bračnog života:

• Povezano sa stjecanjem ili održavanjem vlastite imovine, izuzev troškova povezanih sa zaradom od te vlastite imovine i održavanjem imovine koju bračni drugovi koriste ili upotrebljavaju zajedno;
• Povezano s raspolaganjem vlastitom imovinom bračnog druga;
• Za koje odgovara jedan bračni drug, ne uzimajući u obzir bračnu stečevinu i bez pristanka drugog bračnog druga; te
• koje je posljedica nezakonitog i namjernog ponašanja ili grube nepažnje bračnog druga, ako je zaduženje veće od stečene korist drugog bračnoga druga.

Čak i u slučaju da zaduženje pripada vlastitoj imovini jednoga bračnoga druga, drugi bračni drug je odgovoran za isto u odnosu na treće strane.

(čl. 4:39 (1-4) Građanskog zakonika)

Troškovi održavanja i upravljanja bračnom stečevinom, troškovi održavanja zajedničkog domaćinstva te troškovi uzdržavanja i podizanja djece bračnih drugova prvenstveno se podmiruju iz bračne stečevine. Ako bračna stečevina nije dovoljna za podmirenje tih troškova, isti se podmiruju iz vlastite imovine bračnih drugova u razmjernim dijelovima. Ako samo jedan od bračnih drugova posjeduje vlastitu imovinu, sredstva potrebna za podmirenje neplaćenih troškova osigurava taj bračni drug.

(čl. 4:44 Građanskog zakonika)

Print this topic

back to top